Rustam paša, Foto: Vikipedija/ Rustem paša

biografija

ZET SULTANA SULEJMANA JE BEZ STIDA UBIJAO NAJBLIŽE: Kažu da je PAO POD ČARI prelepe Hurem, vešto ga je ISKORISTILA?

Rustem paša postao je veliki vezir i zet sultana Sulejmana, a malo ko zna da je poreklom Balkanac

Objavljeno: 29.08.2023. 14:49h

Osmansko carstvo, jedna od najmoćnijih imperija, ujedno je i imperija u čijem su učvršćivanju, širenju i progresu učestvovali mnogobrojni ljudi sa naših prostora, te za sobom ostavili neizbrisiv trag.

Prema predanjima Rustem paša rođen je u selu zapadno od Butmira ili Sarajevskog Polja kod Sarajeva početkom 1500-tih godina. Isti podaci navode i da se njegova porodica prezivala Opuković ili Čigalić. Za poreklo Rustem paše ne postoje precizni podaci. Ističe se da je bio Hrvat, Bosanac, Srbin ili Albanac.

Odveden je kao dete u Istanbul, gde je izgradio vojnu i birokratsku karijeru. 26. novembra 1539. oženio se Mihrimah Sultan, ćerkom Sulejmana Veličanstvenog i Hurem. Rustem-paša je dva puta nosio titulu velikog vezira, prvi od 1544–1553 i drugi od 1555–1561, do svoje smrti.

Sulejman Veličanstvenifoto: Wikipedia

Kao veliki vezir sakupio je ogromno bogatstvo. Deo svog bogatstva potrošio je na podizanje javnih zgrada, džamija i dobrotvornih fondacija. U vreme njegove smrti u Carigradu 10. jula 1561. godine, njegova lična imovina obuhvatala je 815 zemalja u Rumeliji i Anadoliji, 476 vodenica, 1700 robova, 2900 ratnih konja, 1106 kamila, 800 Kurana itd.

Njegova karijera je nastavila da raste kada je napustio palatu. Postao je generalni guverner (bejlerbej) Dijarbakira, pokrajine u istočnoj Anadoliji. Zatim je postao generalni guverner Anadolije (osmanske provincije, a ne čitavog regiona). Potom je postao vezir, zasluživši mesto u divanu, Carskom savetu koji je izdavao ukaze u ime sultana.

Godine 1544. Rustem je postao veliki vezir, te je tada zvanično bio drugi najmoćniji čovek u Osmanskom carstvu. Stekao je ogromno bogatstvo, postavši jedan od najbogatijih ljudi u Istanbulu.

Ženidba sultanovom ćerkom bila je prilično velika stvar, pošto je Rustem sada bio u savezu sa dve najmoćnije žene u palati: njegovom ženom i novom taštom, Hurem Sultan. Veruje se da su njih troje planirali da Mustafu, glavnog pretendenta na presto, ubije njegov otac. Da li jesu, možda nikada nećemo saznati.

Rustam pašafoto: Vikipedija/ Rustem paša

Godine 1552, postavljen je za vrhovnog vojnog zapovednika u pohodu na Persiju. U toku pohoda, Rustem-paša je poslao Sulejmanu već unapred napisano pismo u kojem stoji da bi vojska htela da više državu i pohode ne vodi on, već neko mlađi i sposobniji. Sulejman se zabrinuo, a Rustem mu je preko spahijskog age, Sulejmanovog miljenika poručio da se princ Mustafa ne protivi ideji o smeni Sulejmana i njegovog dolaska na presto.

Pohod je otkazan, a Sulejman je sledeće, 1553. godine sam stao na čelo vojske i krenuo prema istoku, a takođe i naredio Mustafi da izađe pred njega.Rbi ga svrgnuo. Pod šatorom njegovog oca, Mustafa je ubijen od strane plaćenih sluga, dok je i sam sultan pomno posmatrao ubistvo svog prvog sina. Pored Rustem-paše, i sama Hurem sultanija je imala udela u ovoj odluci. Svog muža je nagovarala protiv princa Mustafe, kako bi osigurala jednom od svojih prinčeva presto.

Nakon pogibije princa, osmanski narod je krivca u ovoj odluci našao upravo u Rokselani i Rustem-paši. Narod je smatrao da su oni pravi krivci smrti omiljenog princa za kojeg je narod imao samo reči hvale. Pored naroda, svoje nezadovoljstvo su izrazili i janjičari kod kojih je princ Mustafa bio omiljen. Zbog toga su digli pobunu. Sulejman se uplašio ove pobune, pa je zato na zahtev naroda morao da smeni Rustem-pašu sa pozicije velikog vezira. Posle ovoga, pobuna je ugušena sa dosta novca, a Rustem je nakon dve godine ponovo postavljen za velikog vezira.

Umro je 1561, pošto je dva puta služio kao veliki vezir. Osmanski arhitekta Mimar Sinan projektovao je džamiju u njegovu čast poznatu kao Rustem-pašina džamija. Iako je mala u poređenju sa džamijama izgrađenim za sultane, poznata je po iznik pločicama i predstavlja prelep primer klasične turske arhitekture.

Bonus video:

(Espreso/Stil)