DA LI SE PO OBIČAJIMA JAJA FARBAJU NA VELIKI ČETVRTAK ILI PETAK? Etnološkinja OTKRILA ISTINU, nemojte pogrešiti
Uskršnja jaja, Foto: Beta/Dragan Gojić

običaji

DA LI SE PO OBIČAJIMA JAJA FARBAJU NA VELIKI ČETVRTAK ILI PETAK? Etnološkinja OTKRILA ISTINU, nemojte pogrešiti

U Srbiji se po običaju jaja farbaju od Velikog četvrtka do Velikog petka, mežutim kada je to najispravnije obaviti?

Objavljeno: 10:20h

Jaja se u Srbiji farbaju još od 16. veka. Kroz nekoliko vekova usavršavale su postojeće tehnike, izmišljale nove, ali jedna dilema provlači se sve vreme - da li jaja treba farbati Na Veliki četrvtak ili Veliki petak?

- Jaja se boje, zavisno od regiona, od Velikog četvrtka do Velike subote, ali najčešće na Veliki petak, rano ujutro - kaže Vesna Marjanović, etnolog i antropolog.

Veliki petak je nekako najznačajniji za narodnu praksu, mada se tokom svih sedam nedelja posta, a posebno poslednje, stradalne sedmice, narod priprema za taj najveći praznik.

Jaja
foto: Printscreen You Tube All brilliant - easy!

- U poslednjoj nedelji, od velikog četvrtka sve je posvećeno domaćinstvu, pripremi uskršnjih jaja, farbanju, mešenju kolača. U nekim krajevima naše zemlje jaja se farbaju u četvrtak ili u subotu, zbog toga što se veruje da na Veliki petak ne treba ništa da se radi i tada treba sve da miruje zbog žalosti za Isusom Hristom. Međutim, novo vreme donelo je i novu praksu. Žene nisu više stalno u kući kao što su nekada bile, pa jaja farbaju i petkom – kaže Marjanović.

U obrednoj praksi kod srpskog naroda jaje se u tradicionalnoj kulturi često koristilo da potpomogne rađanje novog života, da ga čuva i održi. Uticaj crvenog jajeta na rađanje prenosio se i na sve što čoveka okružuje: na stoku, useve, prirodu. Koristili su ga i kod sejanja i oranja, kod prve muže – kaže etnolog.

Predstave o životvornoj moći jajeta s vremenom su dobile hrišćansko obeležje. Crkva je prihvatila bojenje jaja tek od 12 veka, kaže sagovornica, a u našim krajevima pominju se takva jaja u 16. veku. Smatra se kako su bojena jaja, posebno ona crvenom bojom, starijeg porekla od šaranih jaja jer se, prema arheološkim izvorima, pominju i u zagrobnim kultovima kod starih evropskih naroda od 4. veka nove ere.

– Pretpostavlja se da je od 16. veka kod balkanskih, kao i kod svih slovenskih naroda, veoma snažno razvijeno ukrašavanje jaja batik tehnikom pomoću voska. Takva praksa ukrašavanja jaja za Vaskrs kod slovenskih naroda, pa i kod Srba, razvila se do savršenstva. Prvi pomeni bojenja uskršnjih jaja na području Srbije datiraju iz tridesetih godina 16. veka: „U jednom turskom zakonu o saskim rudarima i običajima rudarskim... ima, pored ostalog, i ovakva odredba: Kad im bude o rođenju Isaovu i o šarenim jajima... šarena jaja daju knizu...“ – navodi Vesna Marjanović.

Uskršnja jaja
foto: Dragana Udovičić

Čime su se bojila

U način bojenja i šaranja uskršnjih jaja, koji se danas povezuje s narodnim umećem i veštinom, implementirana je arhaična tradicija srpskog naroda sa prepoznatljivim tragovima starih verovanja, ritualnih i magijskih radnji iz prošlih vremena. Među jednobojnim jajima najrasprostranjenije je ono bojeno crvenom bojom, mada se jaja boje i drugim bojama.

– Nekada se crvena boja dobijala iz korena biljke broć, a potom je potisnuta uvozom varzila iz Brazila, da bi se kasnije i varzilo zamenilo crvenim anilinskim bojama. Druge boje su takođe dobijane iz prirodnih sirovina poput žute od raznog lišća, kore i korenja, zelena kuvanjem koprive ili spanaća, a mrka kuvanjem orahovine. Osim pomenutih biljnih sirovina namenjenih za bojenje, jaja su se bojila i u čađi, što je naročito bilo zastupljeno na severu Bačke kod šokačkog stanovništva – kaže sagovornica.

Da bi se jaje ukrasilo, kako kaže, potrebni su veliko strpljenje i precizna ruka. Šaranje jaja se smatralo svetim činom, posebno što se to činilo pčelinjim voskom koji je u narodu tretiran „svetim i čistim“. Od starine se govorilo da srpske žene umeju lepo da šaraju jaja, tako da su neka ukrašena jaja prava umetnička dela. Obično su jaja ukrašavale žene koje umeju lepo da vezu jer samo šaranje i podseća na lepotu veza s ovih prostora.

Ornamenti na jajima bili su geometrijski, zoomorfni (pile, zec), antropomorfni (stilizacija ljudske figure), vegetabilni. Različiti solarni simboli poput krugova, zvezda, krstova, svastke ili beskonačne linije u suštini su rudimenti znakova iz brojnih, drevnih rituala. Pored kružnih motiva, simbola sunca, često se na jajima pojavljivao i simbol drveta života.

Običaji koji se vezuju za Vaskrs:

02:56

OBIČAJI KOJI SE VEZUJU ZA USKRS! Sveštenik Petrić objasnio šta NIKAKO ove nedelje ne smemo da radimo

(Espreso/Stil)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.