RASIZAM NA FILMU - od leka za zlo do reklame zla. 1 deo - evropske i druge kinematografije van SAD
Foto: Espreso

film

RASIZAM NA FILMU - od leka za zlo do reklame zla. 1 deo - evropske i druge kinematografije van SAD

Rasizam je tema koju sva društva - i sve kinematografije - radije guraju pod tepih nego što se njom bave. Ipak, snimljeno je mnogo filmova koji se bave rasizmom, pre svega u SAD, koje su ujedno i najrasističkija država današnjeg sveta, i društvo u kome se o rasizmu najviše i najotvorenije govori. Evropska i srpska kinematografija kaskaju za američkom kada je u pitanju društveno angažovani film koji se bavi rasizmom, ali sporadično se pojavi poneki film koji se bavi ovom temom. Veliki deo filmova koji se bave rasizmom zapravo su skinhedski filmovi, koji imaju dvojako dejstvo - s jedne strane alarmiraju društvo govoreći o problemu militantnog rasizma, ali sa druge strane zapravo popularišu mržnju kod određene publike.

Objavljeno: 19:31h
Vladimir Marković

Ko to tamo peva (Slobodan Šijan 1981)

Klasična srpska tragikomedija koju svaki stanovnik Srbije i postjugoslovenskog regiona zna napamet, ujedno je i prvi domaći film koji se, makar epizodno, pozabavio temom rasizma prema Romima, koji je duboko ukorenjen u srpskom i svim drugim balkanskim društvima.

Šišanje (Stevan Filipović 2010)

Iako je film Šišanje pristojno ostvarenje, sada sa već izvesne vremenske distance stiče se utisak da je ostao na površini problema. Film je prikazao sve aspekte društvene pojave mržnje i nasilja nad Romima, ali nije objasnio u čemu je to magična privlačnost ekstremne desnice za današnje srpske (i evropske) mlade pripadnike dobrostojeće srednje klase - osim što je i nehotice pokazao postojanje jednog tipično beogradskog i novosadskog fenomena: hipsterskog fašizma, koji ipak na kraju dana nije ništa manje pogan ni opasan od onog koji je ukorenjen u stvarnim sociološkim uzrocima. Šišanje je i jedini srpski film koji se nalazi na Vikipedijinom spisku preporučenih skinhedskih filmova i pitanje je da li je možda nekoj usijanoj mladoj glavi poslužio kao inspiracija da postane skinhed.

Iz ništavila (Aus dem Nichts, Fatih Akin 2017)

Primer evropskog filma koji jeste otišao u srž problema ekstremnog rasizma je ostvarenje Fatiha Akina "Iz ništavila". Mlada Nemica ostaje bez muža (kurdskog porekla) i sina koje su ubili neonacisti. Nakon grozomornog iskustva susreta sa nemačkim pravosuđem koje donosi oslobađajuću presudu za više nego očigledne ubice, odlučuje da uzme pravdu u svoje ruke, po cenu samouništenja. Iako filmovi o suđenjima svi manje-više liče jedni na druge, ovaj je drugačiji po tome što nije sledio anglosaksonski filmski fetiš sudskog procesa kao pokazatelja "ispravnosti" sistema, već je upravo preko prikaza sudskog procesa prikazao koliko je nemački sistem jalov i neefikasan, a koliko je zlo perfidno, razgranato i prilagodljivo. Više nego zaslužen Zlatni Globus za Akina i Zlatna palma za najbolju žensku ulogu Dijani Kruger.

Bednici (Les Miserbles, Ladj Li 2019)

Film kojim smo se već bavili u ovoj rubrici - prikazan je u našoj recenziji filma, kao i na godišnjoj listi najboljih filmova 2019 godine - zaslužuje još jedan osvrt iz nešto drugačijeg ugla. Autor Ladj Li, iz očigledno doživljenog iskustva, govori o mogućim budućim posledicama sistemskog rasizma, koje je jedno od važnih obeležja francuskog i evropskog sistema. Deca koja su danas spremna da rade jezive stvari prikazane u ovom filmu, za koju godinu kada postanu formirane ličnosti biće obeležena mržnjom i destrukcijom nepredvidivih razmera.

Noćni autobus 807 (Nattbuss 807, David Flamholc 1997)

Iako smo u recenziji filma Bednici optužili švedsku kinematografiju da se ne bavi gorućim problemom švedskog društva - rasizmom, to ipak nije sasvim tačno. Snimljeno je dva ili tri filma u Švedskoj koji se bave ovom temom, a najuspeliji među njima, mada ne možemo reći i naročito umetnički vredan film, je "Noćni bus 807". Rasizam u Švedskoj nije samo tema koja se gura pod tepih, već doslovno tabu tema. Ovaj film je manje-više samo zagrebao po površini duboko ukorenjenog sistemskog rasizma švedskog društva, koji ima jednu specifičnost u odnosu na ostatak "belačkog" sveta - u Švedskoj se nižom rasom smatra svako ko ima crnu kosu i samo za nijansu tamniji ten od skandinavskog - dakle i stanovnici Balkana. Obračun bande skinheda sa "crnoglavcima" (svarta huvud - crnoglavac, švedski izraz za svakog ko je malo tamniji od Skandinavaca) je tema koja se ne spominje u švedskim medijima, ali svako ko je u Švedskoj boravio malo duže od turističke posete zna da u velikim gradovima Švedske većina predgrađa predstavlja zabranjene zone u koje nije bezbedno kročiti ako ste Šveđanin ili belac. Nažalost, u Skandinaviji je Noćni autobus 807 "kultni film" za desničare, koji inspiriše njihovu mržnju prema onima koji se razlikuju.

Romper Stomper (Geoffrey Wright 1992)

Mada je osvojio nekoliko filmskih nagrada i upoređen je sa ostvarenjima kao što su "Pobesneli Maks" i "Paklena pomorandža", ovaj film će ipak ostati upamćen kao prva glavna uloga mladog Rasela Kroua, u kojoj je pokazao svoj blistavi talenat koji ga je iz dalekog Novog Zelanda, preko ovog australskog filma, doveo do glavnih uloga holivudskih blokbastera. Ime filma označava plastičnu dečiju igračku australske proizvodnje koja se kačila na vrhove obuće i proizvodila iritantni kliktavi zvuk - što je kasnije postao i nadimak australskih skinheda. U suštini, ovo je još jedan, nešto bolje produciran, režiran i odglumljen skinhedski film, koji prikazuje čime se bave tamošnji ćelavci u rudarskim čizmama - napadanjem azijatskih doseljenika - ali ne pruža zadovoljavajuće objašnjenje šta ih nagoni da to rade.

Russia 88 (Pavel Bardin 2009)

Još jedan skinhedski film, snimljen u Rusiji, nagrađivan i "umetnički", sa opasnim nabojem potencijalne inspiracije za stvarne ili buduće skinhede. Banda ruskih skinheda 'Russia 88' snima propagandne videoklipove da bi ih okačila na internet. Kamera ostaje uključena sve vreme u njihovom sedištu (donekle slično ideji sjajne srpske crne komedije Smrt čoveka na Balkanu Miroslava Momčilovića), oni se navikavaju na to i ne obraćaju pažnju na nju dok ona beleži svakodnevni život bande. U pozadini "uobičajenih" akcija jedne bande skinheda - napada na pripadnike "niže rase" i neprestane predvojničke obuke, vođa bande otkriva da je njegova sestra u vezi sa momkom sa Kavkaza. To je početak porodične tragedije.

- Nastaviće se -

Bonus video:


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.